Od 13.-19. novembra obilježava se Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima.
Antimikrobni lijekovi (antibiotici, antiparazitici, antimikotici i antiviralni lijekovi) su izuzetno važna grupa lijekova koja služi za tretiranje bolesti uzrokovanih mikroorganizmima. Antimikrobna rezistencija (AMR) ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove je sposobnost koju mikroorganizmi razvijaju s ciljem pretvaranja antimikrobnog lijeka iz efektivnog u neefektivni. Kao rezultat toga, standardni načini liječenja postaju neefikasni, infekcija se nastavlja i može se proširiti na druge. Tako se stvaraju i superbakterije. Antimikrobna rezistencija je u porastu svugdje u svijetu i zahtjeva brzo i združeno djelovanje i zdravstvenih profesionalaca, humane i veterinarske medicine, i pacijenata.
Bez efektivnih antimikrobnih lijekova za prevenciju i liječenje infekcija, medicinske procedure kao što su transplantacija organa, hemoterapija kod malignih oboljenja, kontrola dijabetesa, hiruške operacije itd. postaju veliki rizik za pacijenta.
Antimikrobna rezistencija povećava troškove zdravstvene zaštite i zahtjeva više jedinica intenzivnog liječenja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provodi globalni akcioni plan u cilju prevencije i kontrole antimikrobne rezistencije. Za postizanje ciljeva tog akcionog plana neophodno je ispuniti slijedeće:
1. Poboljšati informiranje o antimikrobnoj rezistenciji (AMR)
2. Povećati znanje o AMR kroz praćenje i istraživanje
3. Smanjiti incidencu infekcija
4.Optimizirati upotrebu antimikrobnih lijekova
5. Razvijati ekonomski aspekt neophodan za kontrolu i praćenje AMR (ulaganje u dijagnostiku, vakcine..)
Mikrobiološki laboratorij Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" Bihać , se 2015. godine priključio CAESAR (The Central Asian and Eastern European Surveillance of Antimicrobial Resistance) mreži praćenja invazivnih izolata s ciljem što boljeg praćenja i kontrole rezistencije bakterija na antibiotike na našem prostoru. Ove godine učestvujemo u obilježavanju Svjetske sedmice svjesnosti o antibioticima kroz postavljanje upozoravajućih postera u zgradama Kantonalne bolnice i tekstove na stranicamaLiječničke komore USK i Kantonalne bolnice.
Od vas očekujemo da budete dio tima za sprječavanje nastanka i širenja antimikrobne rezistencije na slijedeći način:
Pacijenti:
Pokušajte spriječiti infekciju odgovarajućim preventivnim mjerama ( vakcinacija, higijena..)
Perite ruke redovno (nakon kihanja ili kašljanja, prije i poslije jela, rada sa namirnicama, kontakta sa bolesnim osobama isl.).
Slijedite savjete doktora tokom uzimanja antibiotika.
Uvijek koristite antibiotike propisane od strane doktora, ne kupujte sami antibiotike i ne koristite "ostatke" antibiotika iz kućne apoteke "na svoju ruku".
Pitajte farmaceuta o tome kako zbrinuti preostale lijekove nakon završetka liječenja.
Zdravstveni profesionalci:
Propisujte antibiotike samo kada je to potrebno, prema uputama zasnovanim na dokazima. Kada je to moguće, propisujte antibiotik koji je specifičan za infekciju, a ne onaj koji ima “širok spektar” djelovanja.
Objasnite pacijentima kako ublažiti simptome prehlade i gripe bez antibiotika.
Savjetujte pacijente zašto je važno da se pridržavaju uputa liječenja kada su propisani antibiotici od strane liječnika.
Izvor: http://www.who.int
Pripremile: Dr. Kanita Dedić i Dr. Amela Dubinović- Rekić
specijaliste medicinske mikrobiologije sa parazitologijom
