U skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Službene novine FBiH broj 46/10 i 75/13) i Pravilnika o uvjetima, kao i kriterijima i postupku za dodjelu naziva primarijus (Službene novine FBiH br. 21/12), Liječnička komora Unsko-sanskog kantona i ove godine provodi aktivnosti za dodjelu naziva primarijus.

Pozivamo sve direktore i Stručna vijeća zdravstvenih ustanova da prijedloge i dokumentaciju kandidata koji ispunjavaju uslove za dodjelu počasnog zvanja „Primarijus“ dostave poštom ili lično u prostorije Komore do 01. februara 2017. godine.

U skladu sa Članom 3. alineja 6. navedenog pravilnika, Izvršni odbor Liječničke komore Unsko-sanskog kantona će za predložene kandidate dati mišljenja i ista, zajedno sa prijedlozima i dokumentacijom, dostaviti na adresu Ljekarske/liječničke komore F BiH koja će prijedloge proslijediti Ministarstvu zdravstva F BiH.

Nepotpune i neblagovremeno dostavljene prijave neće se uzeti u razmatranje.


U prilogu: PRAVILNIK O UVJETIMA, KAO I KRITERIJIMA I POSTUPKU ZA DODJELU NAZIVA PRIMARIJUS. (PDF 224,88KB)

SRETNU I USPJEŠNU NOVU 2017. GODINU ŽELI VAM LIJEČNIČKA KOMORA UNSKO-SANSKOG KANTONA!

Dana 19.12.2016. godine, nakon teškog moždanog udara, dr. Feđa Čekić preminuo je u 56. godini života na Kliničkom centru u Banjaluci. Bio je priznat liječnik i jedini specijalista urgentne medicine u Sanskom Mostu. Hipokratovu misiju obavljao je revnosno i savjesno, te bio uvijek na usluzi svojim sugrađanima kada je to trebalo. Medicinu je zavolio još u ranoj mladosti i posvetio joj cijeli život. Studije je okončao na Medicinskom fakultetu u Banjaluci, a potom se zaposlio u Domu zdravlja Sanski Most. Godine izbjeglištva proveo je u Njemačkoj, a po oslobođenju Sanskog Mosta, skupa sa suprugom, dr. Sandom Čekić poznatom pedijatricom, vratio se u rodni grad.
Porodici Čekić upućujemo izraze najdubljeg saučešća.

Započela ocjena dijela lijekova za liječenje akutnih alergijskih reakcija koji se primjenjuju u obliku injekcije
07.12.2016.
Pri Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) započela je ocjena dijela lijekova koji se u obliku injekcije primjenjuju u liječenju akutnih alergijskih reakcija. Ocjenom su obuhvaćeni lijekovi koji kao aktivnu supstancu sadrže metilprednizolon, lijek iz grupe kortikosteroida. Kao pomoćnu supstancu ovi lijekovi sadrže laktozu (mliječni šećer), koja može sadržavati tragove proteina kravljeg mlijeka. To može imati uticaja na liječenje akutnih reakcija u malog broja visoko osjetljivih pacijenata alergičnih na ove proteine.
Ocjena je započeta zbog prijava neželjenih dejstava kod pacijenata koji su ovim lijekovima liječeni zbog akutne alergijske reakcije, a koji su takođe bili alergični na proteine kravljeg mlijeka. Moguće je da je u ovih pacijenata i sam lijek izazvao alergijsku reakciju. U takvim okolnostima, reakcija na lijek može se zamijeniti za pogoršanje izvornog stanja zbog kojeg je lijek primijenjen, što može dovesti do primjene dodatne doze lijeka.
Pri EMA-i će se ocijeniti dostupni podaci o riziku od alergijskih reakcija na ove lijekove kod pacijenata alergičnih na proteine kravljeg mlijeka te će se razmotriti potreba za mjerama minimizacije ovog rizika. Opseg ocjene ograničen je na ove lijekove za liječenje akutnih alergijskih reakcija jer u tim stanjima pacijenti mogu biti osjetljiviji, a zabuna oko izvornog stanja i reakcije može dovesti do neodgovarajućeg liječenja. Međutim, očekuje se da će spoznaje iz ove ocjene doprinijeti već započetom postupku revizije informacija za pacijente i ljekare o svim lijekovima koji kao pomoćnu supstancu sadrže laktozu.
Alergija na proteine kravljeg mlijeka zahvata mali postotak populacije (oko 2 do 50 na 1000 osoba) i ne smije se zamijeniti s intolerancijom na laktozu, što je odvojeno stanje.
Više o lijekovima
Pregled obuhvata određene lijekove koji sadrže kortikosteroid metilprednizolon, a primjenjuju se u obliku injekcije za liječenje simptoma teških alergijskih reakcija. Pregledom su obuhvaćene samo one jačine lijekova koje sadrže laktozu iz kravljeg mlijeka, budući da zbog toga mogu sadržavati tragove proteina kravljeg mlijeka. Ovi lijekovi su nacionalnim postupcima odobreni za primjenu u obliku injekcije u venu ili mišić te su u EU dostupni niz godina pod različitim nazivima, uključujući Solu-Medrol. Drugi slični lijekovi koji ne sadrže laktozu iz kravljeg mlijeka su također široko dostupni.
Kortikosteroidi su protivzapaljenski lijekovi koji se koriste za kontrolu prekomjerne aktivnosti imunološkog sistema (koji je prirodna odbrana tijela), koja se javlja, na primjer, kod alergijskih stanja.
Više o postupku
Ocjena lijekova koji sadrže laktozu iz kravljeg mlijeka a primjenjuju se u obliku injekcije za liječenje akutnih alergijskih reakcija započela je na zahtjev Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), prema čl. 31. Direktive 2001/83/EZ.
Ocjenu će provesti Komitet za ocjenu rizika na području farmakovigilanse (PRAC), komitet odgovoran za ocjenu bezbjednosnih pitanja koja se odnose na lijekove za liječenje ljudi, koje će donijeti niz preporuka. Preporuke PRAC-a će biti proslijeđene Koordinacijskoj grupi za postupak međusobnog priznavanja i decentralizovani postupak za humane lijekove (CMDh), koja će usvojiti konačan stav. CMDh je tijelo koje predstavlja države članice Evropske unije te Island, Lihtenštajn i Norvešku. Odgovorno je za osiguravanje usklađenih bezbijednosnih standarda za lijekove odobrene nacionalnim postupcima širom EU-a.

Nova upozorenja o riziku od reaktivacije hepatitisa B kod pacijenata liječenih direktno djelujućim antivirusnim lijekovima za liječenje hepatitisa C
07.12.2016.
Komitet za ocjenu rizika na području farmakovigilanse (PRAC) pri Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) potvrdio je da pacijenti liječeni direktno djelujućim antivirusnim lijekovima za liječenje hepatitisa C mogu biti pod rizikom od reaktivacije hepatitisa B. U sklopu ove ocjene PRAC je preporučio da sve pacijente prije početka liječenja treba testirati na hepatitis B, a da se pacijenti koji su zaraženi virusima hepatitisa B i C moraju pratiti i zbrinjavati u skladu s važećim kliničkim smjernicama.
Direktno djelujući antivirusni lijekovi (Daklinza, Exviera, Harvoni, Olysio, Sovaldi i Viekirax) su važni u liječenju hroničnog hepatitisa C, zarazne bolesti koja zahvata jetru, koja je uzrokovana virusom hepatitisa C.
Kod pacijenata koji su bili zaraženi virusima hepatitisa B i C, a koji su od hepatitisa C bili liječeni direktno djelujućim antivirusnim lijekovima, prijavljeni su slučajevi povratka prethodno neaktivne infekcije hepatitisom B (reaktivacija), što može biti fatalno. Smatra se da je ovo posljedica naglog smanjenja količine virusa hepatitisa C uzrokovanog ovim lijekovima, s obzirom na to da je poznato da virus hepatitisa C suprimira virus hepatitisa B, kao i nedostatka aktivnosti ovih lijekova protiv virusa hepatitisa B.
Čini se da je učestalost reaktivacije hepatitisa B niska, s obzirom na to da je u više hiljada liječenih pacijenata do danas prijavljeno oko 30 slučajeva reaktivacije hepatitisa B. PRAC je preporučio uvrštavanje upozorenja u informacije o lijeku za ove lijekove.
PRAC je takođe razmotrio dostupne podatke o riziku od hepatocelularnog karcinoma (raka jetre) kod pacijenata liječenih ovim lijekovima te je zaključio da je potrebno provesti dodatne studije kako bi se mogli donijeti čvrsti zaključci. PRAC će kontinuirano razmatrati nove podatke koji će postati dostupni.
Preporuke PRAC-a će biti proslijeđene Komitetu za humane lijekove (CHMP) EMA-e radi usvajanja konačnog mišljenja pri EMA-i. Dodatne informacije, uključujući uputstva za pacijente i zdravstvene radnike biće objavljene u vrijeme objave mišljenja CHMP-a.

Više o lijekovima
Ocjenom su obuhvaćeni sljedeći direktno djelujući antivirusni lijekovi za liječenje hepatitisa C: Daklinza (daklatazvir), Exviera (dasabuvir), Harvoni (sofosbuvir/ledipasvir), Olysio (simeprevir), Sovaldi (sofosbuvir) i Viekirax (ombitasvir/paritaprevir/ritonavir). Od početka ove ocjene u EU su odobrena i dva druga direktno djelujuća antivirusna lijeka, Epclusa (sofosbuvir/velpatasvir) i Zepatier (elbasvir/grazoprevir).
Direktno djelujući antivirusni lijekovi za liječenje hepatitisa C djeluju na način da blokiraju djelovanje proteina u virusu hepatitisa C koji su neophodni za nastajanje novih virusa.
Više informacija o navedenim lijekovima dostupno je u Bazi lijekova na internetskim stranicama ALMBiH-a, odnosno ovdje. (http://lijekovi.almbih.gov.ba:8090/SpisakLijekova.aspx)

Više o postupku
Ocjena direktno djelujućih antivirusnih lijekova za liječenje hepatitisa C započela je u martu 2016. godine, na zahtjev Evropske komisije, prema čl. 20. Uredbe (EZ) br. 726/2004. U aprilu 2016. godine odlučeno je da će se ocjenom, osim mogućeg rizika od reaktivacije hepatitisa B, obuhvatiti i mogući rizik od raka jetre.
Ocjenu je proveo PRAC, komitet odgovoran za ocjenu bezbjednosnih pitanja koja se odnose na lijekove za liječenje ljudi, koji je donio niz preporuka. Preporuke PRAC-a biće proslijeđene Komitetu za humane lijekove (CHMP), odgovornom za pitanja koja se odnose na lijekove za liječenje ljudi, koje će usvojiti konačno mišljenje pri EMA-i. Posljednji korak u ovom postupku je usvajanje odluke od strane Evropske komisije, koja je pravno obvezujuća za sve zemlje članice EU-a.
Obavještenje EMA-e možete pročitati ovdje. http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/Press_release/2016/12/WC500217496.pdf

Poštovane kolege, obavještavamo vas o održavanju MedTech konferencije koja će se održati u Sarajevu, 11. i 12. maja 2017 godine.

Na web stranici www.medtechconf.com možete pronaći listu odabranih tema kao i imena govornika koji će gostovati na MedTech konferenciji.